16. sednica Odbora za zaštitu životne sredine

Šesnaesta sednica Odbora za zaštitu životne sredine održana je u utorak 23. juna 2015. Sednici Odbora za zaštitu životne sredine u svojstvu predstavnika Zelene stolice, prisustvovao je predsednik Udruženja BIOGEN Milan Roguja. Predviđeni dnevni red za sednicu je bio:

  • Predstavljanje “Post-skrining dokumenta za poglavlje 27”
  • Odlučivanje o organizovanju javnog slušanja na temu “Zaštita od jonizujućih zračenja i nuklearna sigurnost”
  • Razno

Na početku sednice, predsednik Odbora dr Branislav Blažić je predložio izmenu dnevnog reda, odnosno brisanje prve tačke jer je pregovarački tim Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine obavestio Odbor da nisu u mogućnosti da realizuje prezentaciju post-skrininga.  Razlog je što iz EU još uvek nije stigao odgovor iako je naše Ministarstvo blagovremeno dostavilo zahtevan dokument (početkom juna). Odgovor, po navodima iz pisanog obaveštenja koje je pročitano na početku sednice, je očekivan do prve polovine juna meseca, ali kako još uvek nije stigao, Ministarstvo će planirano i predloženo predstavljanje odložiti za period po prispeću komentara i uputstava iz EU, te će na nekoj od naredih sednica podneti kompletiran izveštaj. Članovi Odbora su prihvatili obrazloženje i jednoglasno glasali za izmenu dnenog reda.

U nastavku, predsednik Odbora je upoznao prisutne da sednici prisustvuje u svojstvu gosta i direktor Agencije za jonizujuće zračenje i nuklearnu sigurnost Srbije (Agencija za JZINS), te upoznao sa predlogom da se 03.07.2015. u Maloj sali Narodne skupštine realizuje predloženo javno slušanje. Dalje u toku diskusije predloženo je da se ovo javno slušanje organizuje uz prisustvo predstavnika odgovornih institucija iz zemalja u okrženju (posebno Makedonija, Bugarska i Rumunija) koje bi mogle dati kvalitetne komentare i obogatiti diskusiju, nudeći načine i puteve za razrešenje nekih nedoumica i polemika koje se vode na tu temu. Ovo je predložio član Odbora Ivan M.Karić. Učesnica diskusije bila je i dr Gordana Zorić, koja je uputila na dvojnost problema,napravivši jedan jasan osvrt na medicnsko korišćenje, tehničko i ostalo kontrolisano, ali da veliki problem predstavlja potencijalna ne briga o pacijentima u procesu obavljanja dijagnostičkih postupka kod kojih se koristi jonizujuće zračenje (slabo ili uopšte nekontrolisano). Predloženo je formiranje univerzalnog obrasca (knjižica radiološkog zračenja) za pacijente i radno angažovano osoblje, a takođe prisutne je podsetila na tragediju u Černobilu kada smo svi mi, hteli mi to ili ne bili ozračeni za “sva vremena”, a da je sve ostalo samo nadogradnja.

Direktor Agencije za JZINS obavestio je prisutne da je sa EU agencijom i stranim partnerima već urađen projekat da u sklopu elektronske knjižice zaživi i karton radijacije građana i profesionalne izloženosti koja bi se na taj način kotrolisala i pratila sistematski. Problem je detektovan u neusglašenosti medicinskih institucija i postupka u pojedinim ustanovama (primer rentgen snimanje u Vranju, pa zbog prirode bolesti pacijent bude upućen na višu i osposobljeniju kliniku u Nišu, gde ne priznaju rtg nalaze pa ponovo snimaju, a potom zbog prirode bolesti u Kragujevac ili Beograd gde sledi opet ista procedura rtg dijagnostikovanja u kratkom vremenskom periodu). Dr Blažić je napomenuo da smo mi u Srbiji na nezavidnoj vodećoj poziciji po broju obolelih od karcinoma. To nije samo pitanje jonizujučeg zračenja i uticaja istog, već je to i pitanje i ishrane, ali da je poželjno da se u razmatranje problema u narednom periodu uključe i sve ostale institucije u državi (Vinča, fakultet, onkološke klinike i instituti i dr). Reč je dobila Gordana Čomić koja je izrazila zabrinutost da se diskusija po pitanju jonizujućeg zračenja i nuklearne sigurnosti ne svede na puko kritizerstvo zdravstvenih protokola pri upotrebi RTG dijagnostike, što bi bio poptuni promašaj i apsurd jer to jednostavno ne odgovra stvarnom stanju stvari. Kako je istakla, veliki problem je i u nepostojanju mapiranja radona i izradi urbanističkih planova kad je ovaj izuzetno karcenogen gas u pitanju. Ove mape, bi po njenim rečima mogle da pomognu u projektovanju namenskih objekata i da bi se na kritičnim mestima, otkrivenim ovakvim sistematskim mapiranjem, mogli graditi neki objekti u kojim ljudi borave privremeno (tipa garaže, radionice, parking prostori i sl), a ne vrtići, stambeni objekti i dr. Na ovim mestima potrebno je izričito zabraniti građenje vrtića. U svom izlaganju istakla je da se akcidentima ne može u potpunosti baviti životna sredine već da je to nadležnost Sektora za vanredne situacije i da se moraju jasno precizirati svi protokoli od informisanja do sanacije. Podsetila je da je pre nekog vremena u Skupštini vođena polemika i veliki broj “grubih iskaza” upućeno na ime svih onih koji su potencirali problem nejonizujuzćeg zračenja. Ovo je problem koji u svakom pogledu zaslužuje mnogo veću pažnju nego što je trenutno prisutna u radu odgovornih organa i institucija uz insistiranje da i  nejonizujuće  zračenje bude tema javnog slušanja.

U toku diskusije bilo je govora i o temi radioaktivnih gromobrana, za koje je rečeno da ih je trenutno u Srbiji 726 i da su svi oni pod kontrolom i da ne predstavljaju opasnost po životnu sredinu i zdravlje ljudi, Opasnost je jedino u slučaju nestručne demontaže ili pada, a razmatra se njihovo potpuno uklanjanje.

Predsedavajući, je kako se niko više nije javio za diskusiju, predložio i stavio predlog na glasnje da se javno slušanje na temu “Jonizujuća zračenja i nuklearna sigurnost” održi 03. jula u Maloj sali Narodne skupštine, što je jednoglsano prihvaćeno.

Pod tačkom “Razno” se niko nije javio za reč pa je sa ovim rad 16. sednice bio zaključen.

Predstavnika Zelene stolice, predsednik Udruženja BIOGEN Milan Roguja, se zahvalio gospođi Gordani Čomić koja je prepoznala neophodnost afirmacije nejonizujućeg zračenja tokom diskusije.