Prikaz „Samita o održivosti u Solunu“ 2025.
U Belému, u Brazilu, od 10. do 21. novembra 2025. godine održaće se 30. Konferencija zemalja članica Okvirne konvencije o klimatskim promenama (COP). Kako se približavamo COP30 u Brazilu, koji će biti održan uz očigledno odsustvo SAD iz globalnog liderstva u oblasti klimatskih promena, u toku su pripremni sastanci, kako bi se osiguralo da nijedan region u svetu ne bude zapostavljen.
Sa temom „10 godina Pariskog sporazuma“, upravo je završen dvodnevni 6. po redu „Samit o održivosti u Solunu – 2025“, sa ciljem da doprinese međunarodnoj diskusiji i proceni postignutog napretka, kao i da identifikuje izazove i mogućnosti koje su pred nama. Samit je organizovala UN mreža za održiva rešenja, uz podršku Odseka za građevinarstvo, Univerziteta Aristotel u Solunu i Svetske akademije nauke i umetnosti.
Na njihov poziv, kao jedna od panelistkinja, na samitu sam učestvovala kao počasna predsednica „Ambasadora održivog razvoja i životne sredine“ i članica Savetu lidera UN mreže za održiva rešenja u regionu Crnog mora. U svom uvodnom izlaganju istakla sam da su u fokusu Pariskog sporazuma klimatske promene (ublažavanje i adaptacija) i finansiranje, a da se uticaj činilaca životne sredine samo posredno obuhvata (napominju se u preambuli samog Sporazuma izrazima „prepoznavanje“, „primećivanje“, „potvrđivanje“). Imajući to u vidu, istakla sam stav da uspeh Pariskog sporazumu zavisi i od integralne zaštita životne sredine (vazduh, voda, zemljište, biodiverzitet), koja nije dovoljno obuhvaćena samim sporazumom. Učesnicima Samita otvorila sam pitanje za diskusiju – da li „cena prirodnog kapitala” obuhvata, odnosno da li se razume kao integralna zaštita životne sredine. Takođe sam otvorila pitanje da li treba obnovljive izvore energije a priori uzimati kao povoljne, kada se zna da u načelu mogu imati negativan uticaj na neke segmente životne sredine, na primer biodiverzitet.
Jedan od najvrednijih aspekata ovog Samita bila je prilika da se učestvuje u značajnim razgovorima među učesnicima. Ove diskusije doprinele su dubljem razumevanju različitih perspektiva, iskustava i strategija koje se primenjuju širom Balkana i sveta.
Konsekutivno, nakon sadržajnih diskusija, istaknuto je da je sprovođenje Pariskog sporazuma i dalje nisko i postizanje ciljeva održivog razvoja izrazito nisko, prvenstveno zbog nedostatka odgovornosti unutar globalnog multilateralnog sistema, koji je u krizi. Iako ciljevi održivog razvoja pružaju smernice, podvučeno je da ne postoji snažna institucionalna struktura koja je eksplicitno zadužena za pokretanje njihove implementacije u globalnim razmerama.
Učesnici Samita su jasno ukazali da treba nastaviti sa insistiranjem na hitnim klimatskim akcijama, uz premošćavanje nedovoljnog korišćenja „kredibilne nauke“ zasnovane na dokazima u formulisanju „odgovornih politika“, sistemska ulaganja i pravedno finansiranje. Istaknuto je da su akcije uspešnije ako su zajednički osmišljene sa zainteresovanim stranama kroz participativne, naučno zasnovane procese koji integrišu lokalno znanje sa naprednim alatima zasnovanim na podacima i novim tehnološkim rešenjima.
Ambiciozna obećanja zemalja u regionu se još nisu pretvorila u merljiv napredak
U okviru Samita održano je šest panela, od kojih je jedan bio sa fokusom na Balkan, trenutno stanje i buduće puteve.
Posebna pažnja bila je posvećena pristupačnoj i čistoj energiji (cilj održivog razvoja 7), kao i klimatskim akcijama (cilj održivog razvoja 13), sa fokusom na strategije prilagođavanja i ublažavanja klimatskih rizika. Konstatovalo se kako zemlje u regionu ističu da su se dobro pripremile za COP30. Istaknuto je međutim da razlicite globalne, EU, regionalne i nacionalne analize i dokumenti, pokazuju slabu primenu. Na primer, nedavna analiza za Evropu data u Izveštaju o održivom razvoju, pokazuje dijagnozu, za region jugoistočne Evrope, da u pogledu Cilja održivog razvoja 13 – klimatska akcija „region ima značajne izazove“ i da je „trend u ostvarivanju klimatskih ciljeva u regresiji“ (negativan trend).
Region se susreće sa realnošću da je već premašio dogovoreno u Parizu. Radi podsećanja, dugoročni cilj Pariskog sporazuma je da održi porast globalne prosečne temperature znatno ispod 2 °C u odnosu na predindustrijski nivo i da nastave sa naporima da se porast ograniči na 1,5 °C, prepoznajući da bi to značajno smanjilo rizike i uticaje klimatskih promena.
Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram
Prema Programu prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove Republike Srbije, srednja temperatura u Srbiji se povećala za 1,4 °C u periodu 2001‒2020. godine (za 1,8 °C u periodu 2011‒2020.). Najviše je porasla temperatura za jun-jul-avgust: +2,0 °C (+2,4 °C); a srednja maksimalna temperatura za te mesece čak za +2,2 °C (+2,6 °C). Buduće promene za period 2041‒2060. i 2081‒2100. u odnosu na 1961‒1990, predviđaju da će u periodu 2041‒2060. porasti po različitim scenarijima za 3,1 °C odnosno 5,8 °C.
U regionu (Balkan, jugoistočna Evropa) evidentni su značajna degradacija ekosistema, ekstremne vremenske prilike, erozija, poplave, požari, kao i da se ne pokazuje merljiv napredak u procesu dekarbonizacije ka klimatskoj neutralnosti (napuštanja fosilnih goriva) i otpornosti na klimatske promene. Mnoge zvanične analize ukazuju da postoje značajni problemi u implementaciji „obećanih“ ciljeva i dogovora.
Da li će nas COP30 približiti otklanjanju problema u sprovođenju dogovorenih ciljeva?
Među učesnicima ovog Samita našli su se istaknuti naučnici, predstavnici vladinih institucija, članovi Svetske akademije nauke i umetnosti, kao i stručnjaci i mladi lideri iz različitih zemalja, čime su obezbeđeni raznovrsnost perspektiva i visok nivo stručnosti u diskusijama. Neki od učesnika su bili Metju Santamuris, profesor arhitekture na Univerzitetu Novi Južni Vels, Australija, Džefri Saks, profesor na Univerzitetu Kolumbija, SAD, predsednik UN Mreže za održiva rešenja, prof. Fibi Kunduri kopredsednica Nezavisne grupe naučnika zadužene za izradu UN Izveštaja o globalnom održivom razvoju za 2027.godinu, prof. Nikos Teodosiju, predsednik UN mreže za održiva rešenja u regionu Crnog mora, Šantal Lin Karpentije, UNCTAD, Denis Noten, bivši ministar za klimatske akcije i životnu sredinu, Irska, Žozep Garije UNDP, kao i mnogi drugi eksperti iz oblasti klimatskih promena i održivog razvoja.
Anđelka Mihajlov,
počasna predsednica
Ambasadori održivog razvoja i životne sredine članimca mreže organizacija Zelene stolica




