Klimatske promene i energetska efikasnost

U ponedeljak 22. novembra održana je novi seminar namenjen članicama mreže ” Zelena stolica“. Seminar je organizovan u okviru EKO-SISTEM programa podrške. Cilj ovog seminara je bilo unapređenje unutrašnjih kapaciteta članica mreže. Ovoga puta smo se bavili temama klimatske promene i energetska efikasnost. Seminaru je prisustvovalo 13 učesnica i učesnika. Predavači na seminaru su bili Milica Perić i Ivana Jovičić.

Klimatske promene

Milica Perić je započela svoju klimatsku radionicu sa zanimljivim zadatkom za učesnike i učesnice. Podelila ih je u grupe i onda dala zadatak da svaka grupa popuni sezonski kalendar za drugo godišnje doba.  Pitanja na koja treba odgovoriti su vreme i klima, ekološke aktivnosti, društvene aktivnosti i ekonomske aktivnosti. Zatim nam je objasnila pojam vremena i klime kao i napore koji su ulažu u borbu protiv klimatskih promena. Razgovarali smo o komponentama klimatskih promena: atmosferi, okeanima, kriosferi, biosferi i kopnu. Govorili smo o GHG gasovima sa efektom staklene bašte i zašto se i kako ona pravi. Kao definiciju klimatskih promena ona je navela da je to promena klime pod uticajem čoveka i istakla je povećanje temperature, podizanje nivoa okeana i mora i neravnomerne padavine. Prikazala nam je zanimljive snimke i modele kroz godine kako se klima menjala u odnosu u poslednjim decenijama. Objasnila nam je pojmove adaptacije i prilagođavanja. Zatim je govorila o ranjivosti i kako se ona izračunava. Sve ovo je veoma važno ako govorimo o izradi planova za borbu protiv klimatskih promena.

Na kraju su učesnici imali priliku da kroz radionicu srećno selo razmisle o strateškim odlukama, dogovaraju se o njima i na kraju pregovaraju da bi zadovoljili sve aktere. Ovo je bila dobra prilika da razumemo koliko je uticaj klimatskih promena kompleksan i zahteva uključivanje različitih aktera.

Energetska efikasnost

Ivana Jovičić je u ime Centra za unapređenje životne sredine govorila o njihovom istraživanju i kako građanke i građani percipiraju energetsku efikasnos. Počela je sa tim koliko je urbanizacija doprinela klimatskim promenama. rekla je da su gradovi među onima koji najviše doprinose klimatskim promenama trošeći 78% globalne energije i emitujući 60% GHG gasova. Pojasnila je kako izgleda energetski miks u Srbiji. Srbija više od 70 odsto svoje proizvodnje struje dobija iz teroelektrana na ugalj. Pozvala nas je da pratimo to u realnom vremenu na energy flux sajtu. Podsetila je da je Srbija potpisala akcioni plan za zelenu agendu. Najvažniji segmentiagende su: naplata emisija gasova s efektom staklene bašte, planovi za postepeni prestanak korišćenja uglja, regionalne integracije, kontrola zagađivanja, zaštita životne sredine. Ukoliko Srbija bude ispunjavala potpisano otvara joj se put ka ostvarivanju Ekonomskog i investicionog plana za region vrednog 30 milijardi evra. srbija će takođe u 2022. godini odvojiti 220 M€ za subvenicije za energetsku efikasnost i solarne panele.

Podaci iz istraživanja govore o tome da ispitanice i ispitanici koriste najviše sopstveno etažno grejanje 32.5% , daljinsko grejanje 31.7%,  električne uređaje 15.7% i čvrsta goriva 9.9%. Od onih koji žive u kućama najveći broj koristi sopstveno etažno grejanje 60,1 %, štednjake na čvrsto gorivo 20 %, električne uređaje 11 % i ostale vrste grejanja 8,9%. Regioni Šumadije i Zapadne Srbije najviše koriste sopstveno etažno grejanje dok Južna i Istočna Srbija više koriste čvrsta goriva. Obnovljivi izvori energije su još uvek dosta podzastupljeni. 60% ispitanika je radilo neke građavinske radove koji bi podigli energestsku efikasnost. Od zamene ulaznih vrata do zamene stolarije ili rada na fasadi. Na žalost većina ljudi to nije radila iz motivacije za uštedom energije jer ogromna većina odgovora pokazuje da to ne mogu da procene. Više od polovine ispitankia i ispitanica je zainteresovano za program državnih subvencija. Potrebno je raditi na dodatnom informisanju građanki i građana o novim mogućnostima koje Zakonu o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije.

EKO – SISTEM program

EKO-SISTEM program podržava reforme u zaštiti životne sredine u Republici Srbiji aktivnijim uključivanjem organizacija civilnog društva (OCD) i drugih aktera u društvu u sprovođenju pravnih tekovina Evropske unije (EU). Nastao je u želji Mladih istraživača Srbije (MIS) da pomognu organizacijama i udruženjima u pripremama za ozbiljnije poduhvate i nove inicijative u oblasti zaštite životne sredine. Kroz razvoj organizacionih i finansijskih kapaciteta, ali i podsticanjem saradnje unutar sektora zaštite životne sredine, njihova želja je da organizacijama civilnog društva daju dodatnu pokretačku energiju potrebnu za sprovođenje reformi u ovoj oblasti. EKO-SISTEM program osnaživanja predstavlja glavnu komponentu projekta EKO-SISTEM: “Podrška reformama u zaštiti životne sredine” koji sprovode MIS uz podršku Švedske. Projekat je počeo u januaru 2020. godine i traje tri godine. Zelena stolica je jedna od dvanaest mreža korisnica ovog programa.